(..i nekoliko mogućih taktika da prevarite odlaganje..)

Da li ste se skoro zapitali zbog čega su ljudi ponekad skloni odlaganju? Poslovnih, školskih, ili porodičnih obaveza i zadataka.. Mislite li da postoji neka strategija koja može sprečiti ukorenjivanje ove navike?

Sam čin ostavljanja neke obaveze ’’za kasnije’’ nije ono šta nas zabrinjava najviše. Odlaganje je slatko-kisela navika, kako nam isprva ’dopušta’ da se radije bavimo stvarima koje u nekom trenutku smatramo zabavnijim. Taj deo je, mada samo naizgled, lagan..ćaskanje sa prijateljima dok nas čeka gomila ne pregledanih mejlova s posla i krstarenje netom u potrazi za što smešnijim video klipom sa mačkama dok nas čeka knjiga, izgleda kao prijatnija opcija u ovom trenutku! Ono što se potom događa donosi  veći nemir..

Kada se ’nemili zadatak’pretvori u još nemiliji problem, hvatamo se za glavu, početni stres od pomisli na neku obavezu u međuvremenu je porastao na 300 %, sada imamo još više posla a pritom smo i zabrinutiji kada ćemo sve nagomilane obaveze stići da obavimo.. U trenutku kada nastupi kiseli deo priče, prepoznajemo da smo sebi učinili medveđu uslugu.

Do sada ste se možda već oprobali sa nekim taktikama zauzdavanja ne srećne navike odlaganja:

Kada nas čeka ogromna količina posla, ono što obično činimo da smanjimo stres je da prvo podelimo sve obaveze na više manjih celina..kako bismo lakše svarili zadatke koji su pred nama i povećali motivaciju da ih obavimo. No kako smo uopšte doveli sebe u situaciju da nas čeka gomila stvari s kojim se moramo pozabaviti, ako već nismo podlegli odlaganju u nekom prethodnom momentu..

Ako nam rokovi pomažu da pronađemo inspiraciju i da održimo korak sa obavezama, moguće da smo već probali da postavimo ’’veštačke rokove’’..Recimo, kao kad neki ljudi koji stalno svuda kasne, naviju svoj ručni sat da žuri 15 minuta, sa idejom da će na taj način dobiti 15 minuta vremena da nekuda stignu.. To su rokovi koje smo sami sebi zadali i postavili pre isteka krajnjeg roka. Funkcionišu ukoliko smo odredili simboličnu nagradu (nedovoljno veliku kako se ne bismo zaneli sa ’proslavom’ i zaboravili na pravi rok :)), ali i ’kaznu’ za nepoštovanje našeg veštačkog roka..

Bez goriva za dalji rad ostajemo i kada nas uhvati dosada pa tada distrakcije oko nas eksponencijalno postaju uzbudljivije..Da izbegnemo ovu zamku, i bacimo se na čitanje dnevnih novina.., naizmenično miksujemo dosadne i zabavne zadatke kako bismo ostali fokusirani na dati posao. Osim toga, možemo se dodatno pobrinuti da distrakcije smanjimo na minimum i držimo se podalje od stvari za koje znamo da nam lako odvuku pažnju..Možemo i obezbediti sebi podsticajnu sredinu: okružiti se prijateljima i saradnicima uz koje se osećamo više motivisano, koji nam pružaju podršku i sopstvenim primerom nagone nas da držimo fokus.

Koji još primer možete smisliti, od taktika za prevazilaženje odlaganja koje ste do sada oprobali u praksi? Da li s vam baš svaki put pomogle , bez izuzetka? Možda ste primetili da sve te taktike mogu biti korisne…ponekad. Dok u nekim slučajevima nema taktike čijom biste se primenom izvukli iz čeljusti nastale ’lenjosti’.

U čemu je tada zapravo problem?

Potraga za uzrokom nevolje obično nas vodi mudrijim i trajnijim rešenjima.

Kod većine ljudi, bazični uzrok odlaganja nije lenjost, već neki oblik straha. Radi se o tome da se čovek oseća nelagodno u vezi nekog aspekta zadatka koji ima pred sobom. Često razlog nelagodnosti neće biti očigledan, posebno ukoliko izbegavamo da pogledamo o čemu se zapravo radi i budemo iskreni prema sebi. Možete reći jednostavno ’mrzi me’ ili ’radije bih sada radio nešto zabavnije’kako biste izbegli suočavanje sa izvorom problema (sobom).

Tri jednostavna koraka strategije za iskorenjivanje odlaganja, koja su primenjiva na bilo koju situaciju, su sledeća:

  • Suočite se sa svakim nemilim zadatkom implementirajući direktnu konfrontaciju.

Jednostavna je činjenica da bez sukoba nema promene. Tako je u međuljudskim relacijama, pa zašto ne bi bilo isto i između vas i izazova koji je pred vama. Neophodno je dakle, ’uhvatiti bika za rogove’.

  • Pronađite koji to aspekt zadatka izaziva nelagodu i zbog čega.

Šta vas konkretno nervira u vezi datog zadatka ili vam pada teško da učinite? Koja je to nova veština koju je potrebno naučiti i implementirati, ili lični nedostatak na kome je potrebno poraditi, da bismo prevazišli nelagodu koju osećamo u vezi zadatka.

  • Idetifikujte jedan lagan sledeći korak koji ste voljni da preduzmete u pravcu ostvarivanja napretka ka vašem cilju!

Jednom kada tačno znate zašto zadatak u vama izaziva nelagodnost, vaš strah prestaje da bude samo iracionalna nepoznanica, i dobija konkretnu formu protiv koje možete poduzeti- konkretnu akciju. Sve što potom treba učiniti je preduzeti jedan mali najlakši korak.

Kada na ovaj način razrešite emotivnu nelagodnost  i suočite se sa zadatkom koji imate pred sobom a stalno ga odlažete, uklonićete strah a time i potrebu da nešto ostavljate za kasnije. Odjednom , čitava stvar ne deluje ni najmanje zastrašujuće.

Recimo, evo jednostavan primer. Ukoliko vas muče nagomilani poslovni mejlovi. Razmatranjem aspekta ovog jednostavnog zadatka za neki određen slučaj, možete naći da nelagodu izaziva potreba da pišete nepoznatoj osobi i tražite izvesnu uslugu. Možda je izazov pronaći pravu meru odlučnosti i ljubaznosti u obraćanju potpunom strancu..možda je sledeći korak ovladavanje umećem asertivne komunikacije? Da li će taj korak učiniti da nelagoda nestane?

Ili, možda odgovaranje na neki mejl od vas zahteva da donesete odluku da li želite prisustvovati kao predavač na nekoj konferenciji sledećeg meseca. Kako se osećate u vezi ideje da predstavite svoj rad ’oči u oči’ pred hiljadu nepoznatih ljudi..Da li je lagan sledeći korak jednostavno tražiti informaciju od organizatora o profilu i broju ljudi koji će prisustvovati kao publika..Možda je korak izveštiti se kao dobar govornik..?

Zadatci mogu biti beskrajno raznovrsni, i uzroci nelagode kod svakog od nas jedinstveni i drugačiji od slučaja do slučaja. Pogledajte sad neku stvar koju odlažete u nedogled, i primenite ova 3 koraka u vašem istraživanju.

Prolaskom kroz ovaj proces verovatno je da ćete osetiti ogromno olakšanje, što će vam omogućiti da se sa radošću okrenete izazovu koji je pred vama.

 

Šta ste pronašli? Koji zadatak je i zašto izazivao nelagodu kod vas? Šta ste učinili da prevaziđete sebe i iskorenite odlaganje? Vašu veštinu uspeha po želji možete podeliti u komentarima, možda rešenje koje ste našli pomogne još nekom. 🙂